52. festival igranog filma u Puli donosi sedam hrvatskih igranih filmova, od čega četiri komedije s aktualnim temama i likovima poput haških optuženika i svjedoka, velikih i sitnih lopova, preljubnika i primitivaca, polupismenih mafijaša i muškaraca na rubu živčanog sloma. Tu su i nostalgične priče iz starog Zagreba, obiteljski lomovi, ali i zgode iz navijačkog života. Nacionalni program pravo je generacijsko šarenilo: od neumornog veterana Hadžića, preko Radića i Šorka do Hitreca, Hribara i Šovagovića te najmlađeg trojca Matić-Jurić-Nuić.
Osim tradicionalnog programa novih hrvatskih filmova, Festival će primjerenu pozornost posvetiti i hrvatskoj filmskoj baštini. Restauracija nekog nacionalnog filma u Europi danas je kulturni događaj, dok u nas skupo i tehnički vrlo složeno spašavanje hrvatskih filmskih klasika kojima je prijetilo fizičko uništenje često prolazi u medijskoj tišini. Novim programom Vremeplov Festival nastoji ukazati na vrijednost restauriranih filmova novim generacijama te pruža priliku da se o tim značajnim ostvarenjima razgovara s autorima ili njihovim suradnicima. Ovogodišnji Vremeplov donosi šest filmova koje je Hrvatska kinoteka obnovila u proteklu godinu i pol, uz uvodno predavanje njezina ravnatelja dr. Mate Kukuljice, komentare restauratora Ernesta Gregla i razgovore s autorskim timom koje će voditi filmski redatelj i kritičar Petar Krelja. Program Hommage posvećen je dobitnicima filmskih nagrada za životno djelo: Krsti Papiću, Vladimiru Tadeju i Ivici Vidoviću. Uvodimo i matineju s (danas zanemarenim) hrvatskim dječjim filmom, kojom na Festival pozivamo i najmlađe gledatelje.
Hrvatski film u Puli prikazivat će se u kontekstu europskog i svjetskog nezavisnog filma - tzv. neholivudske kinematografije. Zatvaranje u nacionalne okvire i provincijalizacija festivala bila bi pogubna i za festival i za hrvatsku kinematografiju u cjelini. Štoviše, u vremenu kada Hrvatska želi postati članicom Europske unije, jačanje europskog i međunarodnog karaktera nacionalnog filmskog festivala značenjem nadilazi područje filmske umjetnosti i kulture.
Međunarodni program sačinjavat će 14 vrsnih stranih filmova, među kojima su i dobitnici nagrada na festivalima u Veneciji, Berlinu, Cannesu, San Sebastianu, Riju de Janeiru i Viareggiu, ali i neka nezapažena a vrijedna ostvarenja. Podijeljen je na PoPularni program za širu publiku sa sedam filmova u Areni, te filmofilski program sa sedam filmova u Zajednici Talijana, pri čemu Europolis ove godine donosi naslove mladih autora iz Italije, Mađarske i Švicarske, a Meridijani filmove iz najudaljenijih krajeva - od Kine preko Iraka i Irana do Brazila.
Središnja tema Popularnog programa, a i međunarodnog programa uopće, jest Otac i sin. Od prodaje vlastitog sina u Enfantu, dvostrukog odbacivanja u Napoli, razočaranosti u francuskom Otkucaju koje je moje srce preskočilo, do suočavanja s otkrićem dotad nepoznatog sina i iskupljivanju prošlosti u The Kingu, Transamerici i Broken Flowers. Poslijeratni, nama blizak San zimske noći jedina je iznimka, no on je u svakom pogledu bliži programima Europolis i Meridijani, koji temu Popularnog programa šire na Krizu obitelji. Dok su u kineskom Paunu obiteljski lomovi i šavovi samo emocionalni, u brazilskom Contra todos oni dobivaju i nasilan karakter, a u iračko-iranskom Kornjače mogu letjeti pratimo ljubav i mržnju u jednoj od najmlađih obitelji u filmskoj povijesti. U Europolisu vidimo kako sin mora spasiti obitelj preuzimanjem očeve uloge (Vento di terra), u Dealeru će susret s ocem potaknuti sina da pokuša spasiti svoju raspadnutu obitelj, a u Mein Name ist Bach, osim odnosa slavnog skladatelja sa sinovima, intrigantan je i odnos kralja Friedricha sa svojim ocem, koji mu je oduzeo ono najmilije.
U konkurenciji za nagradu prvog pulskog Žirija međunarodne kritike svi su naslovi iz međunarodnog programa, s izuzetkom hommagea Jimu Jarmuschu – omnibusa njegovih kratkih filmova nastalih tijekom protekla dva desetljeća. Posebna je poslastica animirani film Destino – prije šest desetljeća napušten, a nedavno dovršen zajednički projekt Walta Disneya i Salvadora Dalija.
Bogati program s čak pedeset filmskih naslova zaokružuju laureati Dana hrvatskog filma, promocije knjiga Ante Peterlića, Enesa Midžića, Dragana Rubeše i Davida Bordwella, te prezentacije Cinelinka, Euroimagesa, berlinskog programa Forum, festivala istočnoeuropskog filma Go East i svjetske kritičarske udruge FIPRESCI.
Uz antičku Arenu, koja je jedan od najvećih filmskih auditorija na svijetu, trostruki nacionalni te bogat i raznovrsan strani program s međunarodnim žirijem i stranim gostima postepeno vraćaju Pulu na zasluženo mjesto na festivalskoj karti svijeta, gdje ju je Mario Rotar ucrtao davne 1954. godine.
Zlatko Vidačković
Umjetnički ravnatelj festivala igranog filma u Puli